SPECIJALNI REZERVAT PRIRODE „SELEVENjSKE PUSTARE“ – Subotica

SPECIJALNI REZERVAT PRIRODE „SELEVENjSKE PUSTARE“ – Subotica

Specijalni rezervat prirode „Selevenjske pustare“ prostire se na prelazu između Subotičko-Horgoške peščare i lesnog platoa Bačke. Ova specifična granična zona spaja ekstremno suva peščarska staništa sa močvarama i slatinama, stvarajući jedinstven mozaik biodiverziteta.

Ključne vrednosti rezervata:

  • Jedinstvena flora: Područje je poznato po atraktivnim divljim orhidejama i perunikama. Za pojedine biljne vrste, ovaj rezervat je jedino ili jedno od retkih preostalih nalazišta u Srbiji.
  • Međunarodno zaštićena fauna: Rezervat naseljavaju retke vrste poput peščarskog guštera, slepih miševa, modrovrane i crne rode koja se gnezdi u Selevenjskoj šumi.
  • Tradicija i arheologija: Na lokalitetu Templompart, tokom izgradnje autoputa, otkriveno je vredno srednjovekovno crkvište.
  • Vinogradarstvo i voćarstvo: Na specifičnoj peščarskoj podlozi razvijeno je voćarstvo, ali i tradicija uzgoja starih autohtonih sorti grožđa kao što su kadarka i kevedinka.

Pogled u budućnost: Kako je stočarstvo nekada bilo osnova života na pustari, u planu je uređenje lokaliteta za uzgoj starih, autohtonih rasa stoke – podolskog govečeta, mangulice i ovce cigaje – koje će slobodno pasati na stepskim i slatinskim livadama.

Posetilačka staza SELEVENJ (3.800 m)

Specijalni rezervat prirode „Selevenjske pustare“ obuhvata 677 hektara jedinstvenog prostora na prelazu između Subotičko-Horgoške peščare i lesnog platoa Bačke. Ova granična zona (ekoton) spaja ekstremno suva peščarska staništa sa vlažnim slatinama i močvarama.

Kroz 3.800 metara šetnje, staza vas vodi kroz mozaik od 10 izolovanih „ostrvskih“ celina (poput Volujskog pašnjaka, Degelice, Bogarza i Čengeša) i otkriva vam sledeće priče:

1. Stepa na pesku i lesnim ostrvcima

Suva staništa pokriva specifična stepska vegetacija razvijena na kontaktu lesa i peska. Posebno su fascinantna „lesna ostrvca“ sa crnicom, gde se prepliću stepski i slatinski elementi. Ovo je dom zaštićenog gorocveta, plave presličice, retkih orhideja (šarenbubac, plastak), kao i ptice modrovane i pauka-ose.

2. Plavne šume u depresijama

U najdubljim dolinama, gde je podzemna voda visoka tokom celog leta, razvile su se plavne šume panonskog jasena, bele topole i hrasta lužnjaka. Nekada su ove šume bile glavno utočište živom svetu tokom suša. Iako ugrožene modernom poljoprivredom, one i danas pružaju dom crnoj rodi, barskoj kornjači, belouški i malom slavuju.

3. Selevenjska šuma

Za razliku od otvorenih pustara, ovo je sekundarni šumski ekosistem zasađen u 19. veku. Danas je ona ključno pribežište za šumski svet koga u okruženju više nema. U proleće ovde cvetaju prugasti šafran i divlje orhideje. Šuma je dom brojnim pticama (šumska sova, crna žuna, mišar), ali i krupnim sisarima poput jelena, srna i divljih svinja.

4. Botaničko blago šumskih čistina

Skrivene peščarske i stepske čistine unutar Selevenjske šume predstavljaju „netaknuta ostrva“ zaklonjena od spoljnih uticaja. Na ovim mikrostaništima živi peščarska perunika, zelembać i leganj. Posebno je značajan peščarski šušuljak (Gypsophila arenaria) – vrsta kojoj je ovo jedino nalazište u celoj Srbiji, a koja je ugrožena širenjem invazivnog bagrema.

5. Nestanak peščara i dinski reljef

Tipični otvoreni, nevezani pesak i peščane dine danas su prava retkost, pretvoreni uglavnom u voćnjake i njive. Poslednji pravi pojasevi peska zadržali su se uz puteve gde vetar i dalje prevejava tlo. U ovim ekstremno suvim uslovima opstaju specifične vrste poput kovilja, mravinjeg lava, stepskog guštera, pupavca i poljske ševe.

6. Mere aktivne zaštite prirode

Da bi ovaj osetljivi pustarski kraj opstao, neophodna je pomoć čoveka. Rezervatom se upravlja kroz aktivne mere zaštite:

  • Čišćenje terena od invazivnih vrsta (bagrem, kiselo drvo, cigansko perje)
  • Propisno košenje livada u julu, koje je prilagođeno periodu gnežđenja ptica
  • Postavljanje veštačkih duplji za ptice, hranjenje, pojenje i kontinuirani naučni nadzor.

Atrakcije

Sve atrakcije