FRANjEVAČKI SAMOSTAN – Bač

FRANjEVAČKI SAMOSTAN – Bač

Franjevački samostan nalazi se u centru Bača, a kompleks čine samostanski sklop kvadratne osnove sa unutrašnjim dvorištem i crkva Uznesenja Marije. Svojim istorijskim značajem, arhitekturom i bogatim kulturnim nasleđem predstavlja jedno od važnih svedočanstava prošlosti ovog kraja.

Istorijat i arhitektura samostana

Osnove samostana postavljene su 1169. godine, na temeljima stare katedrale, a podigli su ih pripadnici viteško-monaškog krstaškog reda Templara, odnosno kanonici Svetog groba Jerusalimskog. Građevina se izdvaja karakteristikama romanske arhitekture, među kojima se ističu petostrana apsida, kombinacija kamena i cigle, stubovi ukrašeni životinjskim glavama i krovne vodorige. Posebnost predstavljaju i podzemni oslonci koji dodatno učvršćuju građevinu.

Godine 1241. Mongoli i Tatari opustošili su samostan, nakon čega je do kraja XIII veka usledila velika obnova i dodatno utvrđivanje kompleksa. Crkva je dobila gotičke elemente, dok su izgrađeni zvonik i odbrambeni delovi, pretvarajući samostan u utvrđeno zdanje. Odlukom ugarskog kralja Andrije III Arpada, samostan je 1300. godine prešao u ruke franjevaca.

Nakon Mohačke bitke 1526. godine i dolaska Osmanlija, samostan je delimično razoren i preuređen u džamiju. O tom periodu svedoče ostaci mihraba i turske posude za vodu na ulazu. Godine 1688. franjevci iz Gradovrha došli su u Bač, a nekadašnja džamija ponovo je pretvorena u crkvu. Tokom Rakocijeve bune, između 1704. i 1711. godine, samostan je ponovo teško stradao, pa je obnova započeta 1711. godine.

Gradnja južnog i istočnog krila današnjeg samostana počela je 1734, a završena je 1758. godine. Značajan doprinos obnovi dao je fra Augustin Stopić, zaslužan za izgradnju zapadnog krila, hodnika uz crkvu, hora i bočnih kapela. Tako je formirana skladna celina u kojoj su objedinjeni srednjovekovni i kasniji arhitektonski elementi.

Riznica i kulturno nasleđe

U samostanu se nalaze arhiv i biblioteka sa knjigama iz perioda od XV do XX veka, kao i brojni stari predmeti, posuđe, tekstil i crkvena odežda, koji svedoče o dugom kontinuitetu života u ovom kompleksu.

Među najznačajnijim arhitektonskim i umetničkim elementima izdvajaju se prostrana romanska apsida, ostaci gotičkih fresaka iz XV veka i masivni zvonik čiji temelji potiču iz XII veka. Samostanska riznica čuva i vredna umetnička dela, među kojima se posebno ističu italokritska ikona slikara Dime iz 1678. godine i kompozicija „Tajna večera“ iz 1737. godine.

Posebnu vrednost imaju i orgulje izrađene 1827. godine u franjevačkoj orguljarskoj radionici u Baji. Sa dva manuala, 16 registara i približno 1.000 svirala, one su i danas u funkciji, iako im je potrebna obnova.

Etnološka zbirka Franjevačkog samostana

Etnološka zbirka Franjevačkog samostana u Baču nastala je zahvaljujući fra Josipu Špeharu, koji je tokom gotovo pedeset godina prikupljao predmete koji svedoče o životu, običajima i tradiciji Šokaca. Zbirka obuhvata narodnu nošnju, tkanine, platna, prekrivače, nameštaj, posuđe i porcelan, a dodatno je obogaćena predmetima iz Etno-kuće Didina kuća, među kojima se nalaze porodično nasleđe, tradicionalna odeća i stari nameštaj.

Posebno je uređena prednja šokačka soba, koja je nekada predstavljala najvažniju prostoriju u kući i čuvala najvrednije predmete, poput svečane nošnje, nakita i miraza. U njoj su se odvijali i važni porodični događaji, od prosidbe i priprema za venčanje do oproštaja od preminulih članova porodice.

Značajan deo postavke čini i šokačka ženska nošnja sa šamijom, specifičnim oblikom pokrivala za glavu koji se sačuvao u Baču i okolini. Šamija se odlikuje karakterističnim načinom vezivanja i ukrasima, a njena posebnost svedoči o dugotrajnosti i prepoznatljivosti lokalne tradicije.

Etnološka zbirka ima veliku kulturnu i etnološku vrednost jer čuva materijalne tragove prošlosti i doprinosi očuvanju identiteta i tradicije šokačke zajednice. Zajedno sa istorijskim, arhitektonskim i umetničkim nasleđem samostana, ona predstavlja značajno svedočanstvo o bogatoj prošlosti Bača.

Posete samostanu: po dogovoru sa fra Josipom Špeharom.

Atrakcije

Sve atrakcije