Slobodan Kojić, vajar po profesiji, osnivač i direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra u Kikindi, dobitnik je mnogobrojnih prestižnih nagrada u zemlji i inostranstvu. Učesnik je mnogih izložbi i vajarskih kolonija i simpozijuma, a 1982. je osnovao Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti. Član je Udruženja likovnih umetnika Srbije – ULUS i Udruženja likovnih umetnika Vojvodine – ULUV. Radio je kao dugogodišnji redovni profestor na Fakultetu umetnosti na Cetinju i na Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi. U nastavku o svom stvaralaštvu i međusobnoj povezanosti turizma i kulture govori umetnik bogate biografije gospodin Slobodan Kojić.
1. Svi dobro znamo da je Kikinda rodno mesto vanserijskih talenata, umetnika koji su stvarali nezaboravna dela, među kojima je javnosti možda najpoznatiji Mika Antić. Šta je to što Kikindu čini tako pogodnim mestom za razvoj umetničkog talenta?
Duh Naroda koji svojim životom i stvaranjem više decenija dele jedan kulturni prostor, svakako doprinosi da se jedna sredina učini specifičnom kao što je to slučaj sa Kikindom. Jednako važan je istorijski kontekst samog lokaliteta u kome je integrisan sam karakter ljudi čiji identitet je neopisivo vezan za pralelement – glinu.
2. Još 1982. godine ste osnovali Simpozijum Terra koji je vremenom izrastao u značajan festival Tera Viva, umetnički simpozijum i umetničku koloniju posvećenu vajarstvu. Na koji način su u vezi vajarstvo i turizam?
Muzej Terra koji je za javnost otvoren nakon višedecenijske borbe te 2017. godine, danas je jedinstveno mesto na svetu u kome možete steći uvid u tedencije u savremene umetnosti u terakoti. Stalna postavka organizovana je tako da se u istoj smenjuju formati skulptura od terakote, velikog i malog formata. Osobenost ovakve kolekcije kao i Parka skuptura koji okružuje sam Atelje Terra, a u koji možete nesmetano ući u prostor daje jedan neopisiv osećaj za posetioce.
S druge strane organizacijom skoro pa decenijski dugog festivala Tera Viva, koji je vremenom proširen u značajan multimedijalni događaj, umetnički simpozijum dobio je dodatnu vidljivost ali i proširio polje publike kojoj se obraća.
3. Šta razlikuje vajarstvo od drugih vrsta umetnosti? Da li ste imali grupe turista koji su učestvovali na vajarskim radionicama i kako su reagovali na takvo iskustvo?
Uvek treba imati na umu da je umetnost jedna. Prednost kod vajarstava je svakao izražen taktilni momenat koji nije tako prisutan u drugim medijima, izrazita faktura odnosno struktura samog materijala čini da se svako u dodiru sa istom oseti posebno i povezanijim sa određenim umetničkim delom.
Decenijama unazad u Atelje Terra dolaze studenti završnih godina a do sada smo priliku imali da ugostimo studente iz Rumunije, Italije, Crne Gore, Slovačke, Repubike Srpske (Trebinje)
Tajvana, Kine.
Njihov utisak bio je rečima neopisiv, imajući u vidu da oni na svojim Akademijama nemaju ovakve uslove rada u kakve su imali prilike da se lično uvere, boravkom na Terri.
4. Osim umetničkog sadržaja, da li sarađujete sa drugim akterima iz oblasti turizma, tako da turisti kojima su vajarstvo i kultura osnovni razlog posete mogu takođe da iskuse različitu turističku ponudu Kikinde?
Pre nekoliko godina otpočeta je saradnja sa Turističkom organizacijom iz Kikinde povodom osnivanja klastera. U narednom periodu čeka nas rad na tom polju i usklađivanje aktivnosti povodom istog.
5. Da li postoji destinacija u svetu koja je na “idealan” način uklopila turističku i umetničku ponudu, posebno u kontekstu vajarstva? O kojoj destinaciji je reč?
Ako se samo na trenutak osvrnemo na istoriju umetnosti – jasno da se odogovor može naći u umetničkoj tradiciji Italije odnosno Firence.
6. Da li biste našim čitaocima mogli da preporučite destinaciju u Vojvodini koju bi trebalo da posete tokom preostalih dana leta?
Naša okolina ima dovoljno toga da ponudi stoga bi istakli posetu Novom Miloševu odnosno Muzeju Žeravica, svakako našem Narodnom Muzeju u Kikindi kao i Mokrin House, potom Palić I Fruškogorske manastire.
7. Koji su vam planovi u budućem periodu?
U toku je faza projekta Botanička bašta Park Skulptura koja bi trebala da obuhvati površinu od 12 hektara a koja će dopuniti postojanje jedistvenog Muzeja Terra. Bivša zgrada komande planira se da postane TERRA edukativni centar, dok je prodajni salon, kafić ( koji je pred otvaranje) na korak od otvaranja. U daljim planovima jeste da i dve zgrade bivše spavaone pretvaramo u legate, dok se treća spavaona pretvara u prirodnjački muzej.
Paralelno sa svim, projekat koji je ove godine realizuje dešavaće se na lokaciji bivšeg Pogona II u prostoru gde se daans nalazi Atelje Terra, ulazi u početnu fazu adaptacije bivše sušare za crep u u smeštajni prostor.