Adresa: JKP Gradsko zelenilo, Dimitrija Tucovića 7a, Pančevo

Telefon: +381 (0) 13 347 147

Park prirode „Ponjavica“nalazi se u Južnom Banatu, na obodu Pančevačke depresije, udaljen svega oko 15 kilometara od Pančeva, a prostire se na teritoriji dva naseljena mesta, Omoljice i Banatskog Brestovca.Park prirode  obuhvata  srednji tok Ponjavice koji ima očuvane  karakteristike vodotoka ravničarskih predela i priobalne ostatke vlažnih staništa. Vodotok sa svojom okolinom  predstavlja pribežište raznim vrstama biljaka i životinja čija su staništa uništena regulacijom voda.

Površina ovog parka je oko 300 hektara a zaštitna zona oko Ponjavice iznosi oko 600 hektara.
Parkom prirode Ponjavica je proglašena još 1995 god. a kategorisana je trećom kategorijom zaštite. Najveća površina parka prirode pripada trećoj kategoriji ali su prisutne i prva i  druga.

Kao najvrednije područje ovog parka u smislu zaštite smatra se ostrvo površine nešto manje od 1 hektara u Omoljičkom delu parka.

Krajem 2015.god. Skupština grada Pančeva poverila je upravljanje parkom prirode "Ponjavica" - JKP "Zelenilo" Pančevo.

Dužina toka Ponjavice koji je pod zaštitom iznosi oko 10 km.

Ponjavica  je dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama, od kojih su neke izuzetno vredne i pod zaštitom su države.

Strogo zaštićene biljne vrste su mala resina, vodena paprat a zaštićene: šiljata oštrica, Tabernemontanova zuka, žabokrečina,...

Kada su životinjske vrste u pitanju izuzetno retka kod nas je Južnobanatska vrsta mrava koja naseljava otvorena peščarska staništa pored reka koja su povremeno plavljena.

Strogo zaštićena vrsta ribe je zlatni karaš a među sisarima - vidra.

Jedna od najvećih vrednosti ovog parka prirode jeste upravo obilje raznih vrsta ptica od kojih su neke pod zaštitom. Na žalost, one su najčešće skrivene od očiju posetilaca, zbog čega je JKP "Zelenilo"  izgradilo osmatračnicu koja omogućava nesmetano posmatranje ptica i drugih vrsta ne ugrožavajući njihove aktivnosti preteranim približavanjem staništu.

Ponjavica je posebno važna zbog prisustva mešovite kolonije čaplji, zatim ždrala, barskog petlovana, eje močvarice, belobrke čigre i drugih.