Datum održavanja: 09.04.2020.

HODOLjUBLjE DUŽ RAVNICE


Mi sami o sebi, zapravo tragično malo znamo. Informacije svetom putuju brzinom svetlosti a mi se ponašamo kao da se do Banata još uvek putuje “prostim” kolima sa usputnim noćenjem na nekoj potiskoj čardi. Čitav Srem, stao nam je duž poteza od Petrovaradina do Rume. Dopalo nam se ili ne, nije više Vojvodina baš onakva kao u vicevima o dobrodušnom Lali, u lamentima Crnjanskog ili u Mikinim pred zoru ispevanim stihovima.
Znam njih nekoliko u Somboru, kojima su grčka ostrva bliža od Vršačkog brega. Upoznao sam ljude u Sremu koji ne bi umeli da mi na karti pronađu Novi Bečej. A šta bi tek bilo da sam ih pitao za Staro Kopovo!
Na svojim hodoljubljima po Vojvodini nailazio sam na podolsku govečad, orhideje, ždralove, ušća reka i skoro prave pustinjske fatamorgane u letnje dane iznad slatinastih livada. Vojvodina je od same sebe neotkrivena, čarobno lepa zemlja koju je nemoguće upoznati ako ste okovani stereotipnim predstavama i hedonizmima lišenim tragalačke ambicije.
Put pod noge i iznenadićete se na šta ćete sve naići!
Reći ću (pa ostati živ) ali – Vojvodina čeka na nas.
Kod nje, baš kao kod majke, nikada ne možeš zakasniti.
Što ne znači, da ne treba da požurimo.
A ako bi vam neko zadao da napravite spisak na temu “nepoznata Vojvodina”, šta bi se našlo na njemu?
Onako iz topa, evo mojih 10 predloga… A vi ih dopišite prema sopstvenom nahođenju!
Uostalom, predlažem da u danima koji slede, ovaj spisak dopunjujemo zajedno:

1. Dvorac Nojhauzen
Danas Kaštel Banatera je letnji dvorac nemačkog generala Franca Nojhauzena, sagrađen za vreme Drugog svetskog rata. Ovaj general bio je zadužen za selekciju umetnina koje je nemačka vojska zaplenila u ovom delu Evrope. Prikupljeno je umetničko blago neprocenjive vrednosti, kojem se misteriozno izgubio trag. Kakva je njegova najverovatnija sudbina? Ima onih koji tvrde da je upravo ovo staza koja vodi do iznenadne pojave čudesne kolekcije Ante Topića Mimare. Dvorac se nalazi na graničnom prelazu Srpska Crnja i danas je neiskorišćen deo turističke ponude na ovim prostorima.
2. Sveti bunar u Doroslovu
Sveti bunar u Doroslovu “Sentkut”, postao je najmasovnije hodočasničko mesto u Vojvodini. Ima preko 80 svedočanstava da je voda iz svetog bunara izlečila bolest. Svakog 7. i 8. septembra poseti ga više od 10.000 ljudi. Koliko je u svemu istine a koliko pokloničkog verovanja?
3. Krivi toranj u Sibaču
Merenja na zvoniku crkve u selu Sibač, opština Pećinci, nezvanično pokazuju da je ovo zdanje iskošenije od rivala u italijanskom gradu Piza. Možda imamo turističku atrakciju prvog reda, kojom se niko nije ozbiljno pozabavio.
4. Jezera na Fruškoj gori
Svima je poznato da Fruška gora ima 19 manastira, ali je manje znano, da na njoj postoji i 16 jezera! Sva su nastala veštačkim putem. Otkuda toliko jezera na prostoru manjem od 50 kilometara? O ovoj priči postoje mnoge zanimljive teorije.
5. Suvača
Mlin kojeg pokreću konji, ili ti „suvača“ nekada je bila toliko popularna da ih je širom Panonske nizije bilo oko 50.000. Danas su ostale samo dve! Jedna je u Sarvašu u Mađarskoj. Druga u Kikindi.
6. Manastir Vojlovica
Podignut 1383. godine, jedinstven je zbog nekoliko stvari. Ovo je verovatno jedini manastir na svetu koji se nalazi u krugu rafinerije! Reč je o Rafineriji Pančevo, sa kojom manastir deli prostor. Uz to, iz neobjašnjivih razloga, odmah uz pravoslavnu crkvu, nalazi se templarski krst. Za vreme Drugog svetskog rata, Nemci su ovde držali zatočene patrijarha Gavrila i episkopa Nikolaja Velimirovića.
7.Gudurica
Selo podno najvišeg vrha u Vojvodini (Gudurički vrh 641 m) specifično je kao selo sa najvećim vinogorjem u Srbiji. Od Marije Terezije do 1945. u njega su ciljano kolonizovani ljudi iz vinorodnih oblasti čitavog regiona. Ukupno 22 nacije.
8.Starčevo
Ovo selo u opštini Pančevo ima najstarije nalazište neolitske kulture. Po ovom nalazištu je čitav jedan period u istoriji čovečanstva, nazvan – „starčevačka kultura“!
9.Deliblatska peščara
Najveća peščara u Evropi, sa površinom od 350 kvadratnih kilometara. Predstavlja ekološki i geomorfološki fenomen ne samo Panonske nizije već i čitavog kontinenta. U njoj je tokom Drugog svetskog rata, nemački general Romel pripremao svoje tenkovske jedinice za pohod na severnu Afriku.
10.Špajanska ulica
U Karlovčiću, opština Pećinci, nalazi se najšira ulica u Srbiji! Široka je oko 400 metara (što je otprilike, kao kada biste po dužini, jedno uz drugo, poređali tri fudbalska igrališta). Osim širinom, zanimljiva je zbog velikog broja starih seoskih kuća, koje reprezentuju način života i kulturu stanovanja s početka 19. veka.

Autor teksta: Ilija Tucić