Muzej Vojvodine je organizaciono razgranata ustanova, sa bogatim muzejskim fondom koji broji oko 400.000 predmeta i bibliotečkim fondom sa preko 50.000 publikacija. Redovna muzejska publikacija Rad Muzeja Vojvodine, koja izlazi od 1952. godine, nosila je naziv Rad vojvođanskih muzeja do 1994. godine.
U uspostavljanju razgranate muzejske mreže stvoreni su depandansi – Etno-kuća “Brvnara” u Bačkom Jarku i Poljoprivredni muzej u Kulpinu, koja je u sastavu Muzeja nalazi od 2004. godine.
Muzej Vojvodine pred javnost izlazi sa kompleksno izrađenom stalnom postavkom koja, u kontinuitetu od osam hiljada godina, prezentuje razvitak ljudskog društva na današnjem tlu Vojvodine. Na prostoru od 3.000 m2 predstavljeno je 6.000 reprezentativnih eksponata iz arheologije (od paleolita do antike), opšte istorije i istorije umetnosti (od XV do druge polovine XX veka) i etnologije. Stalna postavka pruža sintetičku sliku milenijumske prošlosti ovog kraja. Izloženi predmeti svedoče o trajanju ljudskih zajednica i kultura od paleolita i mezolita do prvih ljudskih tragova kod Iriga starih oko 70.000 godina, preko starčevačke, vinčanske i drugih neolitskih kultura, višeslojne Gomolave, Feudvara i Kalakače, do mitskih vremena stare Grčke i velelepnih spomenika imperijalnog Rima, od seoba naroda do smena etničkih zajednica – slovenskih, ugarskih, srpskih i drugih naroda. Prvi deo stalne postavke prati obimna monografija Muzej Vojvodine. Drugi deo stalne postavke, koji govori o prošlosti Vojvodine od sredine XIX veka do sredine XX, nalazi se u zgradi bivšeg Istorijskog muzeja.
Tri rimska paradna šlema predstavljaju jedinstvene primerke svoje vrste na području Evrope i decenijama se izdvajaju kao neformalni zaštitni znak Muzeja.
Postavljene su i brojne stalne postavke – pedagoška izložba u gimnaziji J. J. Zmaj u Novom Sadu, spomen izložba istoričaru i piscu Jovanu Rajiću (1726–1801) u manastiru Kovilju, naučniku svetskog glasa Mihajlu Pupinu (1858–1935) u Idvoru, zavičajni muzej u Čereviću, muzejske postavke u Ruskom Krsturu i Hrtkovcima, u rodnoj kući Miloša Crnjanskog (1893–1977) i biblioteci u Čongradu (Mađarska), u rodnoj kući Dositeja Obradovića (1740–1811) u Čakovu (Rumunija), rodnoj kući Save Tekelije u Aradu (Rumunija) i u Muzeju Batinske bitke.
Muzej Vojvodine obavlja poslove matične delatnosti za sve ustanove zaštite pokretnih kulturnih dobara, muzeje, galerije i zbirke u sastavu, na području Vojvodine, odnosno nadzor nad njihovim stručnim radom.
Radno vreme:
Utorak – četvrtak: od 9 do 19 sati
Subota – nedelja: od 10 do 18 sati
Ponedeljkom zatvoreno za posete