Muzej Vojvodine je organizaciono razgranata ustanova, sa bogatim muzejskim fondom koji broji oko 400.000 predmeta i bibliotečkim fondom sa preko 50.000 publikacija. Redovna muzejska publikacija Rad Muzeja Vojvodine, koja izlazi od 1952. godine, nosila je naziv Rad vojvođanskih muzeja do 1994. godine.

U uspostavljanju razgranate muzejske mreže stvoreni su depandansi – Etno-kuća “Brvnara” u Bačkom Jarku i Poljoprivredni muzej u Kulpinu, koja je u sastavu Muzeja nalazi od 2004. godine.

Muzej Vojvodine pred javnost izlazi sa kompleksno izrađenom stalnom postavkom koja, u kontinuitetu od osam hiljada godina, prezentuje razvitak ljudskog društva na današnjem tlu Vojvodine. Na prostoru od 3.000 mpredstavljeno je 6.000 reprezentativnih eksponata iz arheologije (od paleolita do antike), opšte istorije i istorije umetnosti (od XV do druge polovine XX veka) i etnologije. Stalna postavka pruža sintetičku sliku milenijumske prošlosti ovog kraja. Izloženi predmeti svedoče o trajanju ljudskih zajednica i kultura od paleolita i mezolita do prvih ljudskih tragova kod Iriga starih oko 70.000 godina, preko starčevačke, vinčanske i drugih neolitskih kultura, višeslojne Gomolave, Feudvara i Kalakače, do mitskih vremena stare Grčke i velelepnih spomenika imperijalnog Rima, od seoba naroda do smena etničkih zajednica – slovenskih, ugarskih, srpskih i drugih naroda. Prvi deo stalne postavke prati obimna monografija Muzej Vojvodine. Drugi deo stalne postavke, koji govori o prošlosti Vojvodine od sredine XIX veka do sredine XX, nalazi se u zgradi bivšeg Istorijskog muzeja.

Tri rimska paradna šlema predstavljaju jedinstvene primerke svoje vrste na području Evrope i decenijama se izdvajaju kao neformalni zaštitni znak Muzeja.

Postavljene su i brojne stalne postavke – pedagoška izložba u gimnaziji J. J. Zmaj u Novom Sadu, spomen izložba istoričaru i piscu Jovanu Rajiću (1726–1801) u manastiru Kovilju, naučniku svetskog glasa Mihajlu Pupinu (1858–1935) u Idvoru, zavičajni muzej u Čereviću, muzejske postavke u Ruskom Krsturu i Hrtkovcima, u rodnoj kući Miloša Crnjanskog (1893–1977) i biblioteci u Čongradu (Mađarska), u rodnoj kući Dositeja Obradovića (1740–1811) u Čakovu (Rumunija), rodnoj kući Save Tekelije u Aradu (Rumunija) i u Muzeju Batinske bitke.

Muzej Vojvodine obavlja poslove matične delatnosti za sve ustanove zaštite pokretnih kulturnih dobara, muzeje, galerije i zbirke u sastavu, na području Vojvodine, odnosno nadzor nad njihovim stručnim radom.

Radno vreme:
Utorak – četvrtak: od 9 do 19 sati
Subota – nedelja: od 10 do 18 sati
Ponedeljkom zatvoreno za posete