Najstarija kulturno-naučna ustanova Srba, književno, naučno i kulturno društvo "Matica srpska" osnovana je 1826. godine u Pešti, a 1864. godine preseljena je u Novi Sad, gde je i danas. Njen zadatak je bio da služi prosvećivanju i rasprostiranju književnosti srpskog naroda, pa je pokrenut i časopis "Letopis Matice srpske", koji se smatra, zbog kontinuiranog izlaženja, najstarijim časopisom za književnost u svetu. Brojni su značajni događaji koje je inicirala i ostvarila Matica srpska. Pomenućemo ediciju "Knjige za narod" (1885-1932), "Novosadski dogovor" (1954), "Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika" (1960), i šestotomni "Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika" (1967-1976).
Iz okrilja Matice srpske stvoreni su Muzej Vojvodine i Zavod za zaštitu spomenika kulture Vojvodine, au njenom sastavu su ostali Biblioteka Matice srpske, koja ima status nacionalne institucije, Galerija Matice srpske i Izdavačko preduzeće Matice srpske. Zbog izuzetnog značaja za kulturu srpskog naroda 1992. godine usvojen je i Zakon o Matici srpskoj.
Matica srpska je nekoliko puta premeštala svoje sedište u Novom Sadu, od 1928. godine je u zdanju koje je po projektu arhitekte Momčila Tapavice 1912. godine sgradila za sirotište Marija Trandafil, najveća srpska dobrotvorka, a nalazi se na uglu ulice Matice srpske i ulice Svetozra Markovića.
BIBLIOTEKA MATICE SRPSKE
Biblioteka Matice srpske najstarija je srpska biblioteka nacionalnog značaja i prva javna naučna biblioteka u Srba. Nastala je 1826. godine u Pešti, osnivanjem Matice srpske, bez izričite namere, kao što je i prirodno da se knjige okupljaju u književnom društvu. Osnivači Matice srpske, na čelu sa Jovanom Hadžićem, zapisali su da im je cilj "rasprostranjenije knjižestva i prosveštenija naroda srbskog, to jest da se knjige srbske rukopisne na svet izdaju i rasprostranjavaju". Biblioteka Matice srpske u svojim zbirkama danas poseduje više od 3.000.000 knjiga i drugih publikacija. Prima obavezni primerak svih štampanih publikacija iz Srbije. Ima 671 staru rukopisnu knjigu, najveću zbirku srpskih knjiga XV-XVIII veka i najbogatiju zbirku srpskih periodičnih publikacija XVIII i prve polovine XIX veka. Danas, biblioteka Matice srpske kao posebne celine čuva legate i biblioteke darodavaca i ustanova. Razmenjuje publikacije sa 350 biblioteka i srodnih ustanova iz inostranstva. Kataloško-bibliografski rad je automatizovan od 1989. godine. Izrađuje CIP zapise za publikacije u Vojvodini. U avgustu 2007. u elektronskom katalogu ima 970.000 zapisa. Pruža usluge pretraživanja stranih i domaćih baza podataka. Razgranava izdavačku i izložbenu delatnost. U savremeno opremljenim laboratorijama obavlja restauraciju i konzervaciju. Obavlja matične poslove i organizuje stručne ispite za biblioteke u Vojvodini.
RADNO VREME: od 7,30 do 19,30, subotom do 13,30
(+381 (0)21 420 199,
bms@bms.ns.ac.rs,
www.bms.rs)
Tekstovi preuzeti iz: vodiča "Vojvodina-kulturna baština",
autora Nade Savković i www.bms.rs