Reprezentativno zdanje nekadašnje zgrade Glavne straže iz perioda Vojne granice nalazi se nadomak gradskog parka i sa zgradom Okružnog suda čini ambijentalnu celinu iz perioda Vojne granice, kada je Mitrovica postala sedište Petrovaradinskog devetog graničarskog puka. Grad vremenom postaje ugledno štapsko mesto, privlačno za oficire, trgovce i zanatlije.
Objekat je podignut je u drugoj polovini XVIII veka. U neposrednoj vezi sa njim bio je i Gradski park koji je služio kao vojno vežbalište. Po ukidaNju Vojne granice, 1881. godine, zgrada je preoblikovana za potrebe pošte - ugrađeni su veći prozori, podignuta je visina sprata i dodati ukrasni elementi poput frontona, fuga, girlandi i venaca. Ove izmene nisu bitno narušile osnovnu koncepciju vojnograničarske arhitekture koja svojom Solidnom gradnjom i jednostavnošću obrade svedoči o duhu vremena i epohe u kojoj je nastao.
Istorijski arhiv "Srem" je osnovan 1946. godine sa sedištem u Sremskoj Mitrovici. Regionalna je ustanova koja pokriva sedam opština Srema: Staru Pazovu, Inđiju, Irig, Šid, Rumu, Pećince i Sremsku Mitrovicu.
Delatnost Arhiva je: nadzor nad registraturama, prikupljanje, čuvanje i obrada arhivske građe i korišćenje iste u javno-pravne, privatno-pravne i naučne svrhe.
U arhiv je smešteno oko 1.300 raznih fondova iz života ovog kraja (privrede, sudstva, školstva, uprave, društveno-političkih i verskih organizacija i sl.).
Najvažnija arhivska građa su Crkvene matične knjige od 1732-1900. godine (rimokatoličke, pravoslavne, grkokatoličke i jevrejske).Arhiv je dobijao zahteve za korišćenje ove građe od Nemačke, Italije, Austrije, Francuske, Rusije pa čak i od SAD, Kanade i Brazila.
Zatim, dolaze fondovi uprave od druge polovine 18. veka pa do 1900. godine, kao što su magistrati, trgovišta, vlastelinstva, okruzi, srezovi, opštine i sl. Ovi fondovi nisu do kraja istraženi.
Stariji fondovi se koriste za istraživanje migracija stanovništva iz Severne i Istočne Evrope u ove krajeve, a iz ovih u Zapadnu Evropu i SAD.
Ovi krajevi su neka vrsta mosta između Zapadne Evrope, Istočne Evrope i Azije. Od 15. do 19. veka ova teritorija se nalazila u okviru Vojne granice između Habsburške Imperije i Turske. Arhiv je smešten u zgradi koja je građena oko 1700. godine, gde se krajem 18. veka nalazilo sedište 9. graničarskog puka Petrovaradinske Regimente.
Tokom Prvog i Drugog svetskog rata preko teritorije Srema su prolazile savezničke i neprijateljske vojske, pa postoji građa u Arhivu koja je od velikog značaja za izučavanje evropske istorije.