Daleke 1882. godine Gradsko predstavništvo vršačke municipije, na predlog Julijusa Friša, donosi zaključak o osnivanju muzeja. Povod za to bilo je otkrivanje velike ostave rimskog novca cara Konstantina iz IV veka u Velikom ritu kraj Vršca. Novac je otkupljen i dat na čuvanje u zgradu Magistrata dok se ne obezbedi prostor za muzej. Iste godine donet je i zaključak da se odobrava Eduardu Ritingeru (poznati kolekcionar arheoloških i numizmatičkih artefakata) da na tom lokalitetu preduzme arheološka iskopavanja. Period od 1882. do 1894. godine, kad muzej dobija prostor (u zgradi “Konkordija”), kustosa i statut, možemo nazvati “ustanova u osnivanju”. Za kustosa je postavljen Feliks Mileker (1858–1942), kome pripada velika zasluga na obogaćivanju muzejskih zbirki putem terenskih iskopavanja, otkupa predmeta od kolekcionara, a znatan deo starina našao je svoje mesto u muzeju i poklonom brojnih darodavaca.

Gradski muzej Vršac je zavičajni muzej, kompleksnog tipa, u kome su zastupljena stručna odeljenja: arheološko, istorijsko, numizmatičko, etnološko, prirodnjačko, umetničko, kao i konzervatorske radionice za keramiku i štafelajno slikarstvo. Spada među najstarije muzeje u Srbiji. Posvećen prikupljanju, zaštiti, prezentaciji i interpretaciji višeslojne i multinacionalne kulturne baštine sa prostora Banata.

Impresivna kolekcija sa više od 250.000 artefakta, od značaja za vršačku zanimljivu, živu prošlost, čini danas posed vršačkog muzeja. Bogatstvo kolekcija Gradskog muzeja svedoči o Vršcu i ljudima sa ovog podneblja od perioda prvih ljudskih naseobina u paleolitu do današnjih dana. Izložbe i aktivnosti koje muzej sprovodi teže da probude interesovanje za Vršac kao multikulturalnu tačku sa prošlošću koja meša uticaje mnogih nacija.

Sedište muzeja danas je u zgradi „Konkordija“, koja predstavlja spomenik kulture od velikog značaja. Arhitektonski je oblikovana sa stilskim obeležjima klasicizma.  Podignuta je za potrebe hotela 1847. godine, po projektu Franca Brandajsa, na mestu stare Štencerove gostionice. Izmenjena je i proširena 1884. godine po projektima istog autora, u monumentalnu spratnu građevinu, sa frontom prema ulici, bočnim i dvorišnim krilom. Gradski muze Vršac ima svoje depandanse: „Apoteku na stepenicama“ i „ Vršački zamak“.

Stalne postavke Gradskog muzeja Vršac:

Banatski kolaž“

Etnološka postavka. Predmeti obuhvataju vremenski raspon počev od 18. veka i klasifikovani su po oblastima i prema funkciji. Izložene su sprave i oruđa iz oblasti vinogradarstva i podrumarstva. Izložbu krase i predmeti iz oblasti pokućstva. Tu se ističu devojački sanduci, predmeti za osvetljavanje prostorija i kuhinjske posude, nakiti, lule. Nošnje su raznovrsne i čine je: marame, vezene mladine kape, muške košulje.

„Hronika grada Vršca“

Pokriva period počev od 18. do početka 20. veka. Prezentovana je u nekoliko celina. Hronika započinje epohom oslobađanja Banata od Osmanskog carstva. Prati se njegov planski i urbanistički razvitak. Osvrće se na procese industrijalizacije. Obuhvata oblasti kulture, svakodnevnog života i sporta. U hronici su uvršteni najreprezentativniji eksponati poput „Tržišne povelje“ iz 1804. godine.

„Od neolita do večnosti“

Arheološka postavka reprezentuje brojne predmete od pečene zemlje, među kojima su predmeti tzv. nulte kategorije - „Vršački idol“ i „Dupljajska kolica“ koji predstavljaju najznačajnije i najvrednije pojedinačne primerke, ne samo u Arheološkom odeljenju, nego i uopšte, u zbirci muzeja.

„Sećanje na Paju Jovanovića“

Postavka pokriva izložbu slika i crteža  našeg čuvenog slikara Paje Jovanovića, najznačajnijeg predstavnika srpskog akademskog realizma, iz zbirke muzeja, koja je dopunjena sa dva slike iz kolekcije Eparhije banatske u Vršcu. Muzej čuva reprezentativni portret kralja Aleksandra Karađorđevića iz 1930. godine, izveden u tehnici ulja na platnu. Dela koja vredi pomenuti u ovoj kolekciji jesu: „Vršački triptihon“, portret trgovca, industrijalca i veleposednika Lazara Dunđerskog i kompozitora Uroša Džimića.

Danas Gradski muzej ima izložbene postavke u četiri objekta. Središte muzeja je u zgradi „Konkordija“. Zgrada „Apoteka na stepenicama”, ima svojstvo spomenika kulture od velikog značaja, i u njoj se nalaze stalne postavke „Istorija zdravstvene kulture jugoistočnog Banata” i „Sećanje na Paju Jovanovića”. Posle rekonstrukcije, koja je urađena zahvaljujući sredstvima Opštine Vršac i Pokrajniske vlade, u 2015. godini, svečano je otvoreno obnovljeno zdanje Vršačkog zamka. Četvrti objekat u kome Muzej ima stalnu postavku je „Muzej Roberta Hamerštila“ u selu Gudurica, u blizini Vršca.

Radno vreme: utorak - petak od 10 do 17 časova; subota od 10 do 15 časova; nedelja od 10 do 14 časova; ponedeljak - neradan

Cene ulaznica za pojedinačne posete: odrasli 150 dinara; studenti i penzioneri 100 dinara

Cene ulaznica za grupne posete: obilazak jednog objekta 100 dinara, obilazak dva objekta 200 dinara, obilazak tri objekta 300 dinara.

Besplatan ulaz imaju: članovi Muzejskog društva Srbije (MDS); članovi ICOM-a; osobe sa smetnjama u razvoju i invaliditetom; deca mlađa od 12 godina