Adresa: Trg Republike 4, Sombor
Telefon: +381 (0)25 412 728
Email: gmso@sbb.rs; gmso@ptt.rs
Web: https://www.gms.rs
Facebook: https://www.facebook.com/gmsombor; https://www.facebook.com/somborgradski.muzej.1/
Kulturna klima Hazburške monarhije u drugoj polovini devetnaestog veka, povoljno se odrazila i na Sombor. Po ugledu na razvijene centre i uticajem intelektualnog sveta u Bač-bodroškoj županiji, dolazi do prvih pokušaja organizovanog muzeološkog rada. Istorijsko društvo Bač-bodroške županije osnovala je 11. maja 1883. godine grupa intelektualaca i entuzijasta okupljenih oko ideje da sačuvaju od zaborava svoje kulturno nasleđe i da ostave budućim generacijama svedočanstvo kroz materijalnu i duhovnu kulturu. Sekretar Društva dr Ede Margalič, već naredne godine, putem oglasa u županijskim novinama traži poklone za budući muzej koji bi imao nekoliko zbirki. U kratkom vremenu sakupljeno je mnogo predmeta koji su dali povod da se putem sednice odbora u januaru 1885. godine izglasa odluka o štampanju stručnog časopisa „Godišnjaka“. Društvo, prvi put, 1887. godine dobija prostoriju u Županiji za svoje potrebe. Vremenom uz državnu subvenciju počinju redovna arheološka iskopavanja. Biblioteka i materijali po odeljenjima se klasifikuju i sređuju. Prva izložba je organizovana 1901. godine u prostorijama Građanske škole. Pored bogate numizmatičke i arheološke zbirke, Društvo, zbog šarenolike strukture stanovništva, uključuje 1906. godine i etnografiju. Nakon završetka Prvog svetskog rata, postojale su sledeće zbirke: biblioteka – 2.352 knjige, arheologija – 16.222 predmeta, primenjena umetnost – 685 predmeta, etnografska zbirka – 1.441 predmet i prirodnjačko odeljenje – 529 predmeta.
Posleratne godine donose reorganizaciju administrativnih sistema, Sombor kao centar županije gubi svoju ulogu formiranjem Dunavske banovine sa sedištem u Novom Sadu. Raspadom Istorijskog društva iz Sombora (1920. godine), imovina se prenosi 1930. godine u Istorijsko društvo Novog Sada. Tek nakon obnovljenog i nazivom promenjenog Istorijskog društva Sombor na čijem čelu je izabran dr Radivoje Simonović, 1936. godine, imovina je ponovo vraćena i obogaćena vrednim poklonom zbirke dr Imre Freja, kao i ličnom bibliotekom dr Ede Magliča. Po izbijanju Drugog svetskog rata Društvo jenjava i gotovo nestaje. Grad preuzima brigu o muzeju.
Gradski muzej Sombor 1945. godine smešten je u bivšoj kući Julija Lederera, gde se i danas nalazi, a za njegovog upravnika postavljen je Milan Konjović. Muzej legatom dr Imre Freja, 1952. godine, ulazi u red najbogatijih muzeja iz oblasti numizmatike i arheologije, kao i jedinstvene stručne biblioteke. Nakon adaptacije, muzej je dostupan posetiocima i prvi put je štampan vodič pod naslovom „Gradski muzej Sombor 1961“. Pokretanje kulturne manifestacije „Likovna jesen“ ističe ovu godinu u red značajnih. Delatnost Muzeja u narednim godinama se proširuje zaštitom spomenika kulture, opremanjem konzervatorske radionice, redovnim organizovanjem tematskih izložbi, saradnjom sa drugim muzejima iz zemlje i inostranstva, otvaranje spomen-muzeja „Batinska bitka“, adaptacijom i proširenjem izložbenog dela za stalnu postavku. Poslednjih decenija delatnosti sakupljanja, čuvanja, istraživanja i izlaganja, stavljene su u svrhu obrazovanja i poučavanja.
Gradski muzej Sombor sa obnovljenim i sređenim depandasom Muzeja Batinske bitke i novonastalim depadansom Muzej Podunavskih Švaba izrastao je u ustanovu kulture koja danas obavlja delatnost muzejske zaštite za područja Apatina, Odžaka, Kule i Sombora. Kompleksnog je karaktera, a stalnu postavku prati izložbeni hronološki tok od neolita do savremenog doba kroz odeljenja arheologije sa numizmatikom, istorije, etnologije, zavičajne zbirke likovnog odeljenja i savremenom galerijom umetnosti. Konzervatorska laboratorija oformljena je 2018, a pedagoška služba 2019. godine.
Danas poseduje oko 40 000 predmeta, smeštenih u sledeće zbirke: arheološku, numizmatičku, srednjevekovnu, etnografsku, istorijsku, zbirku istorije umetnosti i zbirku savremene umetnosti kojoj pripada kolekcija ''Likovne jeseni'' sa delima slikara druge polovine XX veka – Ivana Tabakovića, Miće Popovića, Vladimira Veličkovića, kao i veliki broj radova vojvođanskih umetnika. Monografija o Muzeju objavljena je 1996. godine pod nazivom ''Decenije muzeološke delatnosti''.
Radno vreme:
Utorak - Petak: 8 - 19h,
Subotom i nedeljom od 9 - 13h,
Ponedeljak - neradan
Cene ulaznica: 200 dinara za odrasle; 150 dinara za učenike, studente i penzionere; 300 dinara (gradski muzej i muzej podunavskih Švaba); 400 dinara (gradski muzej, muzej podunavskih Švaba i muzej Batinske bitke)