Stogodišnji ili možda dvestogodišnji park sa više zaista retkih stabala sa dvorcem u svom centru i jezerom poznatim pod nazivom "Ribnjak", svedoci su prošlih vremena.
Po zvaničnim podacima na osnovu kojih je hajdučički dvorac zajedno sa parkom stavljen pod zaštitu države kao spomenik kulture sagrađen je 1911. godine. Sagradio ga je Lazar Dunđerski i poklonio ga u miraz svojoj ćerki Olgi. Po profesoru Mihalu Rapošu i kustosu vršačkog muzeja Feliksu Milekeru dvorac je sagrađen početkom 19 veka. Po pisanju profesora Rapoša prvobitno naselje se usled poplava seli 1824. godine na današnju lokaciju bliže vlastelinskom dvorcu. Isti autor dalje navodi da je osnivač sela Ištvan Damaskin krajem 19. veka tačnije 1890. godine, svoje imanje zajedno sa dvorcem, parkom, vinogradom, voćnjakom i šumom prodao za 960.000 zlatnika porodici Dunđerski.
Današnji izgled je rezultat prepravki i adaptacija poslednjih vlasnika porodice Dunđerski. Zgrada dvorca je smeštena u prostranom parku na kilometar udaljenosti od puta za Vršac. Građen je kao rezidencijalni objekat za stanovanje i ima sva obeležja koja to potvrđuju. Park koji okružuje objekat je dobro očuvan i nosi obeležja stručno projektovanog parka sa negovanim rastinjem. Nakon nacionalizacije, 1945. godine, imanje je dato na upravljanje poljoprivrednom dobru u sastavu "Agrobanata". Voćnjaka i vinograda danas više nema, ali dvorac, park sa jezerom i šumom i dalje su tu.
Objekat se koristi kao sedište administracije PDP "Hajdučica", a zgrada je u odličnom stanju. Dvorac je spomenik kulture od velikog značaja.
Dvorac nije otvoren za posetioce!
Park prirode dvorca na 3,7 hektara je jedan od najočuvanijih vrednih predstavnika vrtne umetnosti sa početka 20 veka na teritoriji Vojvodine i Srbije uopšte. Tipičan je primer mešovitog stila koji je dominirao u vrtnoj arhitekturi toga vremena , nastalog kombinovanjem elemenata klsičnog i pejzažnog stila. U parku su sačuvani lepi primerci hrasta lužnjaka, bele topole, javora, klena srebrnaste lipe i mleče. Svrstan je u prirodno dobro od velikog značaja.
Tekstovi su preuzeti sa: www.dvorci.info
plandiste-opstina.rs