Na uglu ulica Kumanovske i Stevana Nemanje nalazi se jedno od najreprezentativnijih i najstarijih zdanja starog Vršca, prva apoteka u ovom gradu, spomenik kulture od velikog značaja.

Zgrada je podignuta 1784. godine, pod nazivom „Apoteka kod spasitelja“ ili „Kod Salvadora“. Zgrada je kasnije dobila naziv „Apoteka na stepenicama“ jer je stepenište, kojim se danas ulazi u prostor, naknadno „nalepljeno“ uz zapadnu fasadu zgrade, građene u stilu baroka, za koji nije karakteristično stepenište. Pre no što je izgrađeno u zgradu se ulazilo sa druge strane, iz druge ulice, a apotekar je u nju ulazio iz svog stana i usluživao svoje mušterije. Kao Gradska apoteka funkcionisala je do 1971. godine, kada je predata gradu, a vlasti su je ustupile muzeju da služi kao depandans Gradskog muzeja Vršac.

Prvobitni vlasnici bili su Nemci rođeni u Vršcu, čiji su preci došli u ove krajeve u vreme Marije Terezije, od 1718. godine. Poslednji vlasnik ove zgrade, bio najmlađi polubrat Paje Jovanovića Aleksandar. On je zgradu kupio 1927. godine, kada je došao iz Budimpešte, gde se takođe bavio apotekarstvom.

Prva prostorija, tzv. „oficina“, nekadašnja apoteka, zadržala je svu autentičnost svoga vremena: kasu, vagu, zvono na ulazu, stojnice, u kojima su se čuvale hemikalije, kompletan inventar je iz druge polovine XVIII veka.

Stalne postavke  u „Apoteci na Stepenicama“

„Umetnost farmacije: od biljke do tablete“

Izložba u nekoliko celina prikazuje proces nastanka lekovitih preparata, od početka do prodaje u „oficini“. U prvom delu izložbe predstavljen je prodajni prostor- „oficina“. Prikazani su različiti proizvodi ove apoteke koji su uglavnom najvećim delom nastajali ručnim putem u prošlosti i bili bazirani na biljnim sirovinama. U trećem delu se nalazi laboratorija, gde je prikazan laboratorijski pribor i oprema potrebna za proizvodnju. Sledeći deo izložbe posvećen je radnoj sobi, rekonstruisana je radna soba jednog apotekara. Polutavan je zadnja izložbena celina, koji je u prošlosti korišćen za sušenje, razvrstavanje, sitnjenje, odnosno za pripremu biljnih sirovina za proizvodnju.

Od posebnog značaja su keramičke stojnice, ručne apotekarske vage, velike stojnice za praškaste supstance sa originalnim signaturama iz 1870. godine, kutijice za pakovanje lekova, original recepti tadašnjih vlasnika i formulari računa za naplatu.

„Prirodnjačka postavka“

Izložen je reprezentativni deo  Geološko-paleontološke i Zoološke zbirke.

Geološko-paleontološku zbirku sakupio je Rudolf Mileker iz južnog i srednjeg Banata i južnog dela rumunskog Banata. Jedan manji deo komada minerala potiče iz rudnika u Resici. Paleontološki materijal sastoji se od većeg broja mamutovih kostiju (dve ćele donje vilice) i više stotina fosila paleoflore i faune.

Zoološku zbirku predstavljaju sisari i ptice. Kolekcija sisara je znatno manja, ali sa reprezentativnim primercima. Predstavljaju tipičnu faunu južnog Banata. U evropskim razmerama malo je poznato da na tako malom području žive dve poveće populacije vuka (Canis lupus). Obe lokacije su poznate po svojim specifičnostima (Vršačke planine i Deliblatska peščara). Zbirka je zastupljena sa više desetina primeraka, odnosno 11 vrsta (vuk, divlja mačka, tvor, kuna zlatica, jazavac, slepo kuče i dr).

Ornitološka zbirka broji 175 prepariranih primeraka, izvanredno očuvanih, odnosno 107 vrsta ptica. Stara je bezmalo čitav vek i sada služi kao komparativni materijal. Ornitološka zbirka je nastala između 1906. i 1911. godine, a sa manjim brojem primeraka dopunjena je između dva rata. Na zbirci su radili odlični preparatori i poznavaoci ptica. Vršačka i temišvarska ornitološka zbirka mogu se posmatrati kao jedna celina, jer su nastale u istom periodu, velikim delom su sa istog područja, sistematizovane od istog rukovodioca i istih preparatora.  U zbirci se nalaze retki primerci ptica koje se više ne mogu sresti na ovom području: sup beloglavi (Gyps fulvus), suri strvinar (Aegiypius monachus), orao belorepan (Haliaeetus albicilla), krstaš (Aquila heliaca), suri orao (Aquila chrysaetos), osičar (Pernis apivorus), stepski soko (Falco cherrug), uralska sova (Strix uralensis), buljina (Bubo bubo ), velika droplja (Otis tarda) i mnoge druge.

Radno vreme: utorak – petak od 10 do 16 časova; subota - nedelja od 10 do 17 časova; ponedeljak – neradan

Cene ulaznica za pojedinačne posete: odrasli 150 dinara; studenti i penzioneri 100 dinara

Besplatan ulaz imaju: članovi Muzejskog društva Srbije (MDS); članovi ICOM-a; osobe sa smetnjama u razvoju i invaliditetom;

deca mlađa od 12 godina

Instagram stranica: https://www.instagram.com/gradskimuzejvrsac/